Otkako su studenti u novembru prošle godine započeli sa blokadama fakulteta i organizacijom protesta širom države, predstavnici vlasti često govore o lošim ekonomskim posledicama ovih događaja. Samo jedan od aspekata na koji se često usredsrede jeste turizam, koji je, prema njihovim rečima, drastično opao. Iako zvanični podaci u globalu zaista pokazuju pad u oblasti turizma, stranci su od početka ove godine na primer više putovali u naše banje i planine nego pre godinu dana. Domaći turisti nisu, ali prevashodno zato što je država ove godine turističke vaučere podelila kasnije, pa se manje putovalo po zemlji.
Smeštaj na Kopaoniku, naselje Brzeće, 2 vaučera za 4 osobe za 5 noćenja
|
![]() |
Kako je objavio Republički zavod za statistiku (RZS), broj dolazaka turista u martu bio je manji za 11,1 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine.
Broj noćenja takođe je smanjen za 14,6 odsto. Od toga, broj noćenja domaćih turista manji je za 22,8 odsto, a stranih za 5,4 odsto. Dakle, na pad prometa daleko više su uticali domaći turisti, nego strani.
Kruševac smeštaj na vaučere - 2 vaučera za 4 osobe za 5 noćenja
|
![]() |
Ipak, kada se pogleda prvi kvartal ove godine, u odnosu na isti kvartal 2023, primećuje se rast dolazaka stranih turista, za 3,5 odsto, dok su noćenja porasla za 6,6 procenata.
Iako su posete Beogradu smanjene, u turističkim centrima Srbije – banjama i planinama, smeštaj na Kopaoniku, zabeležen je rast poseta. Konkretno, posete banjama porasle su za 16,3, a planinskim centrima za 19,1 odsto, Kopaonik smeštaj.
Apartman Ema, Brzeće - Kopaonik, 2 vaučera za 4 osobe za 5 noćenja
|
![]() |
Što se tiče banja, najviše turista iz inostranstva posetilo je Novopazarsku banju – i to za oko 70 odsto više odsto više nego prošle godine. Slede Banja Koviljača sa 40 odsto više, Vrnjačka banja sa 31,4 odsto više i Niška banja sa 29,4 odsto više poseta stranaca. Takođe, kada se posmatra samo mart, opet se vidi rast poseta banjama.
Kada su u pitanju planine, stranci su najviše posećivali Staru planinu, na kojoj je bilo čak 70 odsto više gostiju nego u prvom kvartalu prošle godine. Potom, tu su Zlatibor (rast od 38 odsto), Golija (34,6), Rudnik i Goč (po 20 odsto), Divčibare (18,4), Zlatar (16,1), Tara (112,7), Fruška Gora (9,6) Kopaonik (tri odsto)…
Što se tiče domaćih turista, osim nekoliko izuzetaka – bilo ih je manje na planinama ili u banjama nego prošle godine. Kada su u pitanju banje, pad je iznosio 12,5 odsto. Gledajući pojedinačno, najveći pad domaćih turista bio je u Sokobanji (22,9 odsto), potom Banji Koviljači (16,6), Banji Vrdnik (8,1), Niškoj banji (5,9), Vrnjačkoj banji (pet procenata)…
Što se tiče planina, manje je domaćih turista bilo na Tari (16,4 odsto), Fruškoj gori (13) Kopaoniku (2,1)…
Interesantno je da su veće gradove u Srbiji, poput Beograda i Niša, domaći turisti u prvom kvartalu ove godine posećivali više nego prošle. Konkretno, posete Beorgadu porasle su za oko dva odsto u prva tri kvartala ove godine, a posete Nišu 5,7 procenata. Interesantno je da je samo u martu, kada je Beogradu održan veliki protest, broj poseta porastao za devet odsto u odnosu na isti mesec prošle godine.
Iako pad broja stranih turista u većim gradovima jeste blag, sagovornici Nove ekonomije kao jedan od razloga vide proteste koji traju mesecima.
Georgi Genov, direktor Poslovnog udruženja hotelijera i restoratera Srbije – HORES, kaže da je očekivano da se turistički promet smanji kada se u državi dešava nešto nesvakidašnje.
“Blokade, protesti, potencijalni problemi u saobraćaju – to sve utiče na odluku da li će se negde putovati”, kaže Genov.
Prema njegovim rečima, međutim, ne otkazuju se samo turistička, već i poslovna putovanja i različiti kongresi.
Aleksandar Seničić, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (YUTA), kaže za Novu ekonomiju da se zaista vidi pad, ali da se to pretežno odnosi na individualne putnike ili manje grupe, kao i manje seminare i kongrese.
S druge strane, veći pad zabeležen je kod domaćih turista, koji su ove godine bili manje zainteresovani za posetu planini ili banji.
Razlog za to nema baš nikakve veze s protestima, kako predstavnici vlasti često navode, već naprotiv – sa odlukom države da kasnije pusti u u potrebu popularne turističke vaučere.
Kako Seničić objašnjava, vaučeri su se ranijih godina delili u januaru. Ove godine, s druge stane, raspodela je započela u aprilu.
“Ranije su ljudi vaučere mogli da koriste faktički od februara, a ove godine, dobili smo ih tek u aprilu, tako da su u prvom kvartalu izostali vaučeri, i to je apsolutno najveći razlog za pad. Nažalost, ta statistika neće biti mnogo bolja, s obzirom na to da je ove godine opredeljeno 30.000 vaučera, a prošle godine ih je bilo 100.000. Tu se pravi velika razlika i to jeste bio jedan opredeljujući faktor za dobar broj putnika, da kroz vaučere otputuju na planinu ili u banju”, objašnjava Seničić.
I Genov kaže da su vaučeri ključni razlog za pad poseta banjama i planinama, a da su korist od njih najviše imali vlasnici privatnih smeštaja, a ne hoteli.
Inače, u aprilu su građani mogli da se prijave za turističke vaučere u vrednosti od 10.000 dinara, a podeljeno je njih 30.000. Ovi vaučeri mogu da se upotrebe za odmor u Srbiji, a na osnovu prethodnih godina, može se zaključiti da su najpopularnije banje.
Izvor: NovaEkonomija.rs
Link: https://novaekonomija.rs/vesti-iz-zemlje/vlast-krivi-proteste-za-pad-turizma-u-srbiji-ali-putovanja-ipak-stopiralo-kasnjenje-turistickih-vaucera-stranaca-sve-vise-u-banjama-i-na-planinama#google_vignette